S T A V
MREŽE ZA OMLADINSKI AKTIVIZAM CRNE GORE
Vlada Crne Gore, tj. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, uputilo je Skupštini Crne Gore set zakonskih rješenja kojima se utiče na studentski standard i obrazovni sistem Crne Gore. Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), pozdravlja svaki korak ka unapređenju standarda u obrazovanju i položaja visokoškolaca/ki, ali kao autentična organizacija koja predstavlja interese mladih, ima obavezu da s posebnom pažnjom tumači ove mjere.
U tom smislu, MOACG upućuje sugestije MPNI i Vladi Crne Gore, kako bi predviđene mjere bile održive, stabilne, motivišuće i u najboljem interesu studentske populacije i svršenih studenata/kinja. Ove sugestije upućujemo u formi reagovanja, a ne prijedloga, jer predmetni Prijedlozi zakona nijesu upućeni na javnu raspravu, što je demokratski standard koji svaka moderna država mora ispuniti, a koji bi mladima omogućio da adekvatno doprinesu kreiranju uslova za ostvarivanje njihovih prava i da otklone sve nedoumice i strepnje koje imaju u odnosu na primjenu ovih zakona.
Važećim tekstom Zakona o visokom obrazovanju, u čl. 109 st. 2 i 3 propisano je da se visina studentskog kredita određuje u iznosu koji ne može biti niži od 25%, a visina stipendije za najbolje studente u iznosu koji ne može biti niži od 50% minimalne zarade u Crnoj Gori.
Podsjećamo, MOACG je, po povećanju minimalne zarade na 450 eura, uputila Inicijativu o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem Skupštini 2022. godine u cilju dosljedne primjene ovih odredbi, nakon čega je, pored povećanja naknade na 450 eura, i iznos mjesečne studentske stipendije povećan na 225 eura, a minimalnog iznosa studentskog kredita na 112.5 eura.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju koji je juče dobio podršku Vlade i potom upućen Skupštini, definisano je da visinu studentskog kredita i stipendije za najbolje studente utvrđuje Vlada, na prijedlog Ministarstva, u zavisnosti od raspoloživih budžetskih sredstava.
Ovom šturom pravnom intervencijom Vlada Crne Gore sebi daje ovlašćenja da praktično paušalno određuje iznos osnovnog, a najčešće i jedinog prihoda studenata i studentkinja, čime ostvaruje monopol nad studentima/kinjama. Novac koji je u budžetu opredijeljen za stipendije i studentske kredite, u slučaju nepravilnog određivanja prioriteta, može postati rezerva za druge, „bitnije“ troškove koje Vlada može imati, budući da predloženim izmjenama nije određen minimalan iznos stipendije i studentskog kredita, a kamoli precizirani kriterijumi koje će Vlada uzimati u obzir pri odlučivanju o visini ovih iznosa. Tako, Vlada stiče monopol nad osnovnim sredstvima za život mladih, a tako, i nad njima samima, i može, u skladu sa, na primjer, izbornim kalendarom, povećavati i smanjivati iznos stipendija i studentskih kredita.
Novo rješenje možda trenutno znači povećanje iznosa stipendija i kredita za 33%, ali već naredna budžetska godina može donijeti smanjenje ovog iznosa za 33%, 66%, 99%, u skladu sa raspoloživošću budžetskih sredstava. Ovim se kreira značajan prostor za zloupotrebe, za stavljanje mladih na posljednje mjesto na agendi Vlade, a ovakva pravna i ekonomska nesigurnost nezapamćena je u regulativi koja se odnosi na prava iz studentskog standarda.
Dosadašnje rješenje, koje predviđa vezivanje iznosa studentskih kredita i stipendija za najbolje studente za minimalnu zaradu, održivo je, jer iznos minimalne zarade utvrđuje Vlada Crne na predlog Socijalnog savjeta Crne Gore, na osnovu opšteg nivoa zarada u zemlji; troškova života i promjene u njima; ekonomskih faktora, uključujući i zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potreba da se dostigne i odredi visok nivo zaposlenosti. To znači da se, promjenom društvenih i ekonomskih okolnosti, poput rasta troškova života, povećava i minimalna zarada, a sa njom i studentske stipendije i krediti.
Dalje, aktuelnim rješenjem, procentualno je određen minimalni iznos stipendija i studentskih kredita, dok se ostavlja prostor da se one povećaju u skladu sa potrebama studenata. Ovime se obezbjeđuje da studentska populacija ne ispašta zbog deficita u budžetu ili drugačijih fiskalnih prioriteta Vlade, već da studenti/kinje imaju zagrantovan iznos kojim mogu obezbjediti dostojanstvenu egzistenciju. Dakle, da je namjera Vlade da isključivo radi na povećanju stipendija, dovoljno bi bilo da, u skladu sa čl. 109 st. 4 važećeg zakona, Ministarstvo donese odluku o predloženom povećanju na 300 ili 400 eura kada je riječ o iznosu neto visine mjesečnog iznosa stipendije, odnosno minimalno 150 eura kada je riječ o studentskom kreditu i donese novi Pravilnik o kriterijumima, načinu, uslovima i visini naknade za ostvarivanje prava na smještaj i ishranu u domu, studentski kredit, stipendiju i participaciju prevoza.
U obrazloženju Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju koji je objavljen na sajtu Skupštine Crne Gore, u odjeljku V (Procjena finansijskih sredstava za sprovođenje zakona), konstatuje se da se iznos studentske stipendije povećava na 400 eura neto, a minimalnog studentskog kredita na 150 eura. To bi značilo da je ovogodišnji iznos stipendija i kredita izračunat na način što se stipendija procentualno vezuje za “drugi stepen” (50% zarade za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom obrazovanja) zarade, a minimalni iznos kredita za “prvi” (do V nivoa obrazovanja). Podsjećamo, Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu izmijenjena je definicija minimalne zarade, odnosno predviđeno da ona u neto iznosu, iznosi 600,00 eura za zaposlene na radnim mjestima do V nivoa kvalifikacije obrazovanja, odnosno 800,00 eura za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Ovakvo rješenje je diskriminatorno u odnosu na primaoce/teljke studentskog kredita. Da korisnici studentskog kredita primaju minimalno 25% (kao po aktuelnom zakonskom rješenju) od iste zarade kao i njihove kolege/inice stipendisti/kinje, tj. minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom obrazovanja, minimalni studentski kredit bi iznosio neto 200 eura, što znači da bi, primjenom prijedloga koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, ta grupacija bila uskraćena za minimum 50 eura neto mjesečno, odnosno 500 eura po akademskoj godini.
Valjda je Ministarstvo uvidjelo ovu diskriminaciju, pa je dio dokumenta, poput mišljenja Ministarstva finansija i Analizi uticaja, usklađen sa najavom da će studentska stipendija iznositi 300 eura, a ne 400 eura. To znači da će oba povećanja iznositi 33.33%. Radi poređenja, povećanje na 400 eura značilo bi povećanje od 77.77%.
Za ove izmjene, takođe saglasno čl. 109 st. 4 važećeg zakona, bilo bi dovoljno da Ministarstvo donese odluku o izmjeni kriterijuma i visini studentskih kredita i implementira ih u novi Pravilnik koji uređuje ovu oblast, pa je i u ovom slučaju, Prijedlog zakona suvišan i nesvrsishodan.
Drugo rješenje za problem usklađivanja sa dvostepenom minimalnom zaradom moglo je biti da se iznos uskladi sa najvišim postignutim nivoom kvalifikacije obrazovanja (V nivo), odnosno da studenti osnovnih studija primaju stipendiju u iznosu od minimalno 300 eura, odnosno kredit u iznosu od minimalno 150 eura, a da studenti specijalističkih i master studija primaju 400, odnosno 200 eura.
No, i ovo rješenje je diskriminatorno u odnosu na studente osnovnih studija, pa u suštini možemo zaključiti da je korijen problema u nevaljano postavljenoj minimalnoj zaradi. Da je predizborno obećanje nosilaca izvršne vlasti ispunjeno, prosječna zarada bi iznosila 700 eura, pa bi studentska stipendija iznosila minimalno 175 eura, a studentska stipendija 350 eura mjesečno, po važećem zakonu.
Sličan problem se javlja i sa prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem.
Naime, MOACG pozdravlja povećanje iznosa naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem sa 450 na 600 eura. Ovo će značajno olakšati tranziciju mladih na tržište rad i omogućiti im da se fokusiraju na sticanje praktičnih vještina. Ipak, korisnici programa stručnog osposobljavanja su svršeni visokoškolci, odnosno lica sa stečenim VI ili VII-1, odnosno VII-2 nivoom kvalifikacije obrazovanja, i pripravnički staž obavljaju na pozicijama koje zahtijevaju nivo VI spreme, te bi iznos u ovom slučaju trebalo da se izjednači sa iznosom minimalne zarade predviđen za taj nivo kvalifikacija, odnosno 800 eura. U tom slučaju, naknada bi bila 200 eura veća na mjesečnom nivou, odnosno 1800 eura veća na nivou programa stručnog osposobljavanja. Kada bi prosječna zarada iznosila 700 eura, mjesečna naknada bi bila 100 eura veća, a mladi bi kroz čitav program prihodovali 900 eura više.
U svakom slučaju, propratne mjere za sprovođenje Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju koje je predložilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kvalitetne su i potrebne, ne samo da bi se spriječile zloupotrebe novog pravila o dodjeli stipendija i kredita, već i kako bi se unaprijedile sve politike koje se odnose na mlade. Stoga, pozivamo Ministarstvo da, ako Prijedlog zakona bude usvojen u ovoj formi, formira radnu grupu unutar resornog ministarstva koja će biti odgovorna za procjenu potreba studenata i predlaganje iznosa kredita i stipendija. Da bi ova grupa nepristrasno obavljala svoj zadatak, ona mora uključiti i predstavnike/ce akademske zajednice, omladinskih i studentskih organizacija i nezavisnih ekonomskih stručnjaka. Takođe, potrebno je sistematski i u saradnji sa stejkholderima poput univerziteta i studenata/kinja prikupljati podatke o troškovima života studenata, uključujući stanovanje, ishranu, prevoz, knjige i druge obrazovne materijale, kako bi se adekvatno procijenio iznos kredita i stipendija.
Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG)
Comments